Pet knjiga za duhovni boj protiv totalitarne dekadencije

Orwellova i Huxleyeva distopija bile su različitih priroda. U svojoj knjizi [1984] George Orwell prikazuje totalitarizam koji se nameće izvana, od strane sveprisutnog i brutalnog režima koji kontrolira svaki aspekt ljudskog života. S druge strane Aldous Huxley u [Vrlom novom svijetu] dočarava totalitarizam koji dolazi iznutra, iz samih ljudi koji su porobljeni vlastitom sljepoćom i ovisnošću o dekadenciji. Dok Orwellov totalitarizam vlada nadzorom, agresijom i nasiljem, Huxleyev se održava suptilnim manipulacijama uma, kroz tehnologiju i adiktivne darove, čineći vanjsku kontrolu suvišnom jer ljudi sami pristaju na svoje porobljavanje. Možemo stoga reći da se Orwell bojao spaljivanja i zabranjivanja nepodobnih knjiga, a Huxley da za zabranama ni neće biti potrebe jer će ljudi zavedeni dekadencijom knjige odbaciti sami.

U svjetlu ovih različitih tipova distopija odlučili smo sastaviti popis preporučenih knjiga koje će osnažiti pojedince u njihovoj borbi protiv zapadanja u danas aktualnu huxleyevsku distopiju - onu stvaranu od strane ideologije progresivizma - u kojoj ljudi sve manje čitaju, a sve više vremena provode u virtualnom svijetu. U našem duhovno nemirnom progresivnom društvu, koje upravo zbog svoje vrijednosne dezorijentiranosti bezglavo hvata tzv. "napredak", čitanje kvalitetnih djela, razmjena ideja s našim precima te udaljavanje od digitalne svakodnevice mogu pomoći u pronalasku vlastitog duhovnog mira. Djela koja nude svjetlo u ovom zbunjenom dobu navodimo u nastavku, a izabrana su po kriteriju relevantnosti u današnjim kulturnim ratovima.

*** Richard Weaver - Ideje imaju posljedice ***

[Ideje imaju posljedice] (1948) američkog filozofa i profesora Richarda Weavera jedno je od temeljnih djela modernog konzervativizma. U ovoj knjizi Weaver analizira kako je suvremeno društvo odbacilo potragu za središtem, odnosno za vječnim vrijednostima istine, ljepote i dobrote. Obranu te trodiobe vrhovnih vrijednosti autor pruža zaranjajući u dijapazon disciplina, od epistemologije preko estetike do kritike masovnog novinarstva. Kritizira se i progresivistička opsjednutost napretkom i tehnološkim razvojem, uz tezu kako je moderno ganjanje napretka, zbog svoje prometejske prirode, u pravilu popraćeno moralnim nazadovanjem.

Centralna teza knjige jest da su ideje koje prevladavaju u društvu presudne za oblikovanje civilizacije. Weaver tvrdi da je zapadna civilizacija izgubila dodir s apsolutnim vrijednostima koje su nekada činile temelj društva, što je dovelo do moralnog relativizma i kulturne dekadencije. Stoga, zagovara renesansu traganja za srži, za trajnim vrijednostima koje se ne mijenjaju ovisno o grešnom duhu vremena.

Weaver u tom smislu naglašava važnost metafizičkih temelja u obnovi društva, vjerujući da samo povratak istinskim univerzalnim vrijednostima može spasiti civilizaciju od propasti. 

*** C. S. Lewis - Ukinuće čovjeka ***

[Ukinuće čovjeka] (1943) britanskog pisca i filozofa C. S. Lewisa bavi se dubokim promjenama u modernom društvu koje prijete samoj srži ljudskosti. Lewis analizira utjecaj suvremenih obrazovnih i filozofskih tendencija koje relativiziraju moralne vrijednosti, naglašavajući kako takav pristup vodi do dehumanizacije i moralnog pada.

Lewis ističe da je odbacivanje objektivnih moralnih vrijednosti opasno jer razara ono što nas čini ljudima. Kritizira suvremeni obrazovni sustav koji, prema njegovom mišljenju, potkopava tradicionalne vrline i unosi relativizam u moralni odgoj. Ovaj proces, kako tvrdi Lewis, vodi do "ukinuća" čovjeka, odnosno do gubitka njegove prave prirode i dostojanstva. 

Kao i Weaver, Lewis se zalaže za povratak univerzalnim vrijednostima i etičkim načelima koje su zajedničke svim velikim kulturnim i religijskim tradicijama. Kako bi se privremeno distancirao od svoje kršćanske pozadine i pridobio širu publiku, u ovom djelu za objektivni moral koristi općenitiji termin "Tao", posuđen iz kineske filozofije. Radi se o iznimno važnom djelu koje može poslužiti kao prvi korak razbijanja progresivnog paradoksalnog relativističko-dogmatičnog idejnog kaveza koji je zarobio mnoge današnje umove. 

*** Tom Holland - Vladavina ***

[Vladavina] (2019) britanskog povjesničara Toma Hollanda detaljno istražuje dubok utjecaj kršćanstva na zapadnu civilizaciju, od njenih početaka u stoljećima prije Krista pa sve do danas - upravo zato što današnje društvo često nepromišljeno zanemaruje ili odbacuje svoje kršćanske korijene. Knjiga iznimno snažno argumentira kako su mnogi od temeljnih moralnih i etičkih principa, koje danas uzimamo zdravo za gotovo, zapravo ukorijenjeni u kršćanskoj tradiciji.

Primjerice, ideali poput ljudskih prava, jednakosti i univerzalne pravde unikatni su proizvodi kršćanskog svjetonazora koji je kroz tisućljeća oblikovao našu civilizaciju. Unatoč sekularizaciji i udaljavanju od vjerskih institucija, ove vrijednosti i dalje prožimaju naše društvo. Holland kroz ovo djelo pokazuje da čak i oni koji odbacuju kršćanstvo često nesvjesno prihvaćaju moralne norme koje proizlaze iz kršćanskog nauka.

U skladu s Chestertonovom tezom koja suvremeno društvo promatra kao skup iskorijenjenih, podivljalih i karikaturiziranih kršćanskih vrlina, Holland ističe da su sadašnja vodeća moralna načela proizašla iz kršćanstva, ali su se protiv njega okrenula, zbog čega gube svoj temelj te postaju izobličene i samoizjedajuće. Zanimljivo je vidjeti i kako Holland raskrinkava neke od velikih laži suvremenog ateističkog zapada, koje su planski gurnute u javnost s ciljem odbacivanja kršćanstva, kao što je laž zvana "Crkva je zbog svoje dogmatičnosti zatvorila Galileja". 

*** Roger Scruton - Seksualna želja: filozofsko istraživanje ***

[Seksualna želja: filozofsko istraživanje] (1986) britanskog konzervativnog filozofa Rogera Scrutona bavi se dubokim i složenim pitanjima vezanim uz ljudsku seksualnost, istražujući je kroz prizmu filozofije, etike i estetike. Scruton proučava seksualnu želju ne samo kao fiziološki fenomen, kako se ona sada često sagledava, već kao integralni dio ljudskog iskustva koji ima moralne, emocionalne i društvene implikacije.

Uvelike korespondirajući s katoličkom teologijom tijela, ali u svom sekulariziranom filozofskom obliku, Scruton tvrdi da je seksualna želja izraz osobne intime i identiteta, a ne samo biološki instinkt. Naglašava da je seksualnost povezana s ljubavlju, poštovanjem i međusobnim priznanjem između partnera, te da ju je stoga dehumanizirajuće promatrati isključivo kroz prizmu objektivizacije i zadovoljavanja tjelesnih potreba.

U svom razmatranju Scruton se suprotstavlja reduktivnim pogledima na seksualnost, kao što su one koje nalazimo u suvremenom pornografskom i hedonističkom pristupu probuđenom kroz seksualnu revoluciju, te zagovara povratak razumijevanju seksualnosti kao duboko osobne, moralne i relacijske pojave koja uključuje cijelo biće - tijelo, um i dušu.

*** C. G. Jung - Neotkriveno jastvo ***

[Neotkriveno jastvo] (1957) švicarskog psihijatra i psihoterapeuta C. G. Junga bavi se istraživanjem dubokih slojeva ljudske psihe, posebice aspekata nesvjesnog koji oblikuju naše ponašanje i samorazumijevanje. Jung prokazuje kako su moderni čovjek i društvo izgubili kontakt s temeljnim duhovnim i arhetipskim stvarnostima, prekidajući tako nit sa svojim precima (ovo je detaljno oprimjereno u Hollandovom djelu), a time i s krucijalnim dijelovima samih sebe.

Jung tvrdi da je proces individuacije, odnosno razvoj cjelovitog i integriranog jastva, ključan za ljudsko zdravlje i dobrobit. Odbacivanje iracionalnih nesvjesnih aspekata našeg bića vodi do psiholoških problema i osjećaja ispraznosti i vrijednosne dezorijentiranosti. Kroz proučavanje snova, mitova i simbola, Jung pokazuje kako možemo ponovno otkriti i integrirati ove zaboravljene dijelove sebe.

Jung se u knjizi osvrće i na krizu modernog društva, gdje racionalizam i materijalizam potiskuju duhovne dimenzije života, što pak s vremenom uzrokuje kompenzatornu eksploziju tih dimenzija u svojim najmračnijim oblicima. Klasičan primjer ovoga jest potiskivanje religije modernog čovjeka, pod lažnom tezom da je on takve "zastarjele" idejne skupove nadišao, što je u Jungovim očima uzrokovalo njegovu kompenzatornu vjeru u parareligijske totalitarne sustave prošlog stoljeća. 

***

Huxley je svojedobno rekao da je "najveće postignuće tiranije uvjeriti svoje žrtve da je njihovo ropstvo zapravo sloboda." Uz pomoć ovih djela sagledajmo kritički sami sebe i svijet koji nas okružuje te se zapitajmo gdje su sve i na koje načine djeluju sile koje nam svoju tiransku proždrljivost teže predstaviti kao slobodu.