Preskoči na glavni sadržaj

Objavljeno

Divide et impera i kako segregacija preko noći može postati slobodom

Činjenica da će na Interliberu neki štandovi biti označeni kao „mjesta slobode“ mikroprimjer je ritualiziranog i parareligijskog momenta suvremenog, progresivizmom natopljenog društva. Naime, i više je nego ironično što upravo organizator Interlibera pristaje na ovakve manipulativne inicijative moralno kamatarskih progresivnih udruga, imajući na umu da je isti taj Interliber prije samo nekoliko godina revno primjenjivao najveći segregacijski alat u povijesti demokratske Hrvatske. Nakon poslušnog korištenja takozvanih pandemijskih potvrda, za koje danas znamo da nisu bile utemeljene ni na čemu osim na psihosocijalnom globalističkom eksperimentiranju, pa stoga ni ne mogu biti ništa drugo doli sredstvo segregacije, čovjek bi očekivao da će organizator Interlibera imati barem trunku samopoštovanja te da se neće sramotiti glumeći borca za slobodu mišljenja, izražavanja i okupljanja – svega onoga što je donedavno sam ograničavao. Ako ste vi, gospodo, zaboravili, mi nismo: ni masovnu cenzuru ...

Mrzilačka ljubav eko-ideologa


Saborski zastupnik HDZ-a Ivan Ćelić jučer je izjavio da su ljudi "virus koji je zarazio zemlju", uz prenošenje citata koji između ostalog kaže "radujem se danu kad će asteroid udariti o Zemlju i izbrisati ljudski rod". 


Odmaknemo li se od okvira nametnutih duhom vremena, postaje jasnije da takva retorika ne predstavlja one progresivno-moderne koji shvaćaju što je potrebno učiniti kako bi se "progres" nastavio, već one koji su nesvjesno prihvatili genocidno razmišljanje, kakvo je  do nedavno bilo rezervirano za masovne ubojice ili one koji to žele postati. 


Jedan od prvih američkih masovnih srednjoškolskih ubojica s kraja 90-ih u svom dnevniku, primjerice, piše; "Mislim da smo svi mi trošak prirodnih resursa i da bismo trebali biti izbrisani, a budući da ljudi imaju mogućnost izbora... a ja sam čovjek... mislim da ću izabrati ubijati i štetiti koliko god mi to priroda dozvoli". 


Ono što su, dakle, prije par desetljeća pisali višestruki ubojice danas se usputno dobacuje kao što se dobacuje i žaljenje na lošu vremensku prognozu. Ne radi se tu ni približno o brizi za planet, već o nesvjesnom klanjanju pseudobožanstvu Majke Zemlje (tzv. Gaia), u čije je ime ne samo opravdano već i nužno izbrisati neposlušni i nedostatni ljudski rod. S filozofske strane, takve ideje svoje začetke vuku iz gnosticizma i njegove viđenja svijeta kao nečeg zlog i iskvarenog iz čijih se okova čovjek može spasiti samo kroz poslušnost nametnutoj nauci. 


Takvi utopijski obrasci neprestano su se javljali kroz povijest u blago mijenjanim varijantama - od apsolutnih vladara koji su svoj apsolutizam objašnjavali direktnom povezanošću s bogovima do prošlostoljetnih komunista i njihove utopije besklasnog društva, koja je toliko savršena da se za nju isplati "razbiti par jaja", pa makar to razbijanje predstavljalo masakr stotina milijuna ljudi. 


Svaka grupacija koja bi danas javno zagovarala brisanje neke skupine ljudi, izjednačavajući ju s virusom (jasno bi trebalo biti i iz ostalih demonskih totalitarizama prošlog stoljeća zašto se čovjek NIKAD ne smije svoditi na virus ili smetnju) bila bi s pravom osuđena i odbačena iz javne rasprave. Svaka - osim ona moderno-pravovjerna koja je svoju sektašku mržnju u ovo pogubljeno vrijeme uspjela prikazati kao ljubav. 


Pozivamo, stoga, gospodina na puno opreznije biranje epiteta kojima opisuje ljude, pogotovo ako samog sebe i dalje smatra kršćaninom. Nismo sigurni na koji to način on svoju vjeru živi, budući da je, osim prenošenja sektaških citata britanskih socijalističkih političara, javno i formalno podržao rodnu ideologiju, kao i nedavnu segregaciju ljudi prema cijepnom statusu. Ponešto paradoksalno za jednog "kršćanina", koji k tome na jednoj od svojih profilnih slika ima mantru "all human beings are born free & equal". 


Sloboda i jednakost su očito za one slobodnije i jednakije (i zeleno-pravovjerne), kako je to obično i bivalo kroz povijest s ljudima opijenima moći i zaslijepljenima svojim osobnim karijernim probitkom. 

Primjedbe

Objavi komentar